Zlato ima mnoga prekrasna fizička svojstva, lako se oblikuje i idealno je za izradu prekrasnih ukrasa. Nikada ne tamni, čak ga ni morska voda ne nagriza, te je i većina kiselina nemoćna protiv zlata. Zlato je tako reći vječno i zauvijek lijepo. Povrh svega, zlato je izuzetno rijetko.
Zlato je od svih metala najlakše kovati. Može se rastegnuti u žicu debljine jednog atoma, koja se zatim može rastegnuti znatno dalje prije nego pukne. Takve vrste nanožica deformiraju se stvaranjem, preusmjeravanjem i migracijom dislokacija i kristalnih dvojnika, bez ikakvog zamjetnog povećanja tvrdoće. Jedan gram zlata može se smotati u list od 1 m2. Zlatni listići se mogu stanjivati toliko dugo dok ne postanu poluprozirni. Propuštena svjetlost izgleda zelenkasto-plave boje jer zlato snažno odbija žuto i crveno svjetlo. Takve poluprozirne ploče također snažno reflektiraju infracrveno svjetlo, što ih čini korisnim za toplinsku zaštitu u vizirima odijela otpornih na toplinu i svemirskih odijela. Zlato je dobar vodič topline i elektriciteta.
Do 2019. godine čovjek je iskopao 205.238 tona zlata iz zemlje. To odgovara kocki sa stranicama od 21,7 metara. Oko 50% novog zlata odlazi u nakit, 40% u investicije i 10% u industriju. Visoka duktilnost i savitljivost zlata, otpornost na koroziju i većinu drugih kemijskih reakcija te električna vodljivost doveli su do dodatne upotrebe u električnim konektorima otpornim na koroziju u svim vrstama računalnih uređaja (njegova glavna industrijska uporaba). Zlato se također koristi u zaštiti od infracrvenih zraka, proizvodnji obojenog stakla, proizvodnji zlatnih listića te u stomatologiji. Neke soli zlata još uvijek se koriste u medicini kao protuupalni lijekovi. Od 2017. godine najveći svjetski proizvođač zlata je Kina, s 440 tona godišnje.
Svo zlato ikada iskopano u svijetu u povijesti iznosi 205.000 tona. Pretpostavljamo da nije izgubljeno apsolutno ništa, iako se procjenjuje da je oko pet posto zlata, unatoč brižljivom skladištenju, a dijelom i zbog upotrebe u industriji, ipak izgubljeno. Izvor: Wikipedia
205.000 tona zvuči puno. Ali zlato ima izuzetnu gustoću, vrlo je težak element. Stoga, zamislimo količinu zlata u obliku kocke. Svih 205.000 tona zlata koje je ikada iskopano može stati u jednu kocku s duljinom ruba od 21,7 metara.
To je to. Jedna kocka s rubom od 21,7 metara za svih 7 milijardi 800 milijuna ljudi koji sada žive na svijetu i za milijarde ljudi koji dolaze poslije nas.
Nešto vrlo rijetko i vrlo poželjno ima visoku cijenu. Ali prema ovom tumačenju i prema činjenicama, zlato je još uvijek poprilično prejeftino. Zašto je to tako i kako se zapravo manipulira cijenom zlata objasnit ću u nastavku.
Ukupna količina ikad iskopanog zlata stoga se procjenjuje na 205.000 tona. Dio tog zlata čuvaju središnje banke jer je zlato osnova njihove vrijednosti, sve ostalo je papirni novac koji zbog inflacije iz godine u godinu gubi vrijednost.
Službeno dostupni podaci prikazuju 10 najvećih zlatnih rezervi prema središnjim bankama pojedinih zemalja