Digitalni sadržaj

Cijena srebra i njegova prava vrijednost

Zašto su zlato i srebro neprocjenjivi posljednjih 8000 godina?
Zašto zlato i srebro nazivamo "jedinim prirodnim novcem"?
Koliko zlata i srebra stvarno postoji na svijetu?
Zašto se najveća manipulacija u povijesti u zadnjih 50 godina događa sa zlatom i srebrom?
Je li istina da u svijetu ima rezervi zlata i srebra za samo otprilike 15-20 godina?
Koja je uloga srebra i zlata i po čemu se razlikuju?
Zašto je srebro trenutno 80x jeftinije od zlata i koje mogućnosti ono nudi?
Ima li stvarno manje zlata nego srebra? Kako će to utjecati na buduću cijenu?
Kako kupiti zlato i srebro bez plaćanja poreza (uključujući PDV)?
Koja je stvarna svrha kupovine zlata i srebra?
Kako optimalno skladištiti zlato i srebro – kako to rade bogati?
Zašto je kupovina zlata i srebra te njihova pohrana kod kuće (ili u banci) besmislica?
Kako će se u budućnosti kretati cijene zlata i srebra i o čemu će one ovisiti?
Koji je najbolji način kupovine zlata i srebra u 2023. godini?
Kako povećati količine zlata i srebra za nekoliko puta – a da pritom ne platite nijedan dodatan euro?

Registrirajte se za

Praktični webinar i zlatu i srebru.

Prisustvovanje je besplatno za kupce knjige “Fortuna: Umjetnost bogatstva”. O datumu webinara bit ćete obaviješteni putem e-pošte.

Ispunite niže navedene podatke za registraciju na webinar o zlatu i srebru.

Cijena srebra – njegova prava vrijednost

Srebro se odlikuje briljantnim bijelim metalnim sjajem i nazivaju ga i zlatom običnih ljudi. Druga je najvažnija ili najkorištenija sirovina u svijetu (odmah nakon nafte). A stručnjaci procjenjuju da će poznate rezerve srebra biti potrošene u sljedećem desetljeću. Ima izvanredna fizička svojstva i veći dio povijesti srebro je bilo pravi novac koji su ljudi koristili u svakodnevnom životu. Sa srebrnjacima je bilo lakše nositi vrijednost za svakodnevnu kupnju i bez rizika od gubitka cijele imovine u slučaju gubitka ili krađe.

Zlato ima puno veću vrijednost po gramu i zbog toga su ga vlasnici radije čuvali negdje na sigurnom i nisu odlazili na tržnicu s vrećom zlatnika. Prvo, preskupi su i mogli biste s njima kupiti pola trgovine. Drugo, bili su previše primamljivi za džeparoše, pa je zbog toga nošenje zlata bilo čak i opasno po život.

Srebro se stoljećima i tisućljećima koristilo kao (prirodni) novac u Europi, na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i diljem Azije. U razvijenim društvima Kine i Indije uvijek je imalo (i još uvijek ima) izuzetan značaj. Ljubav Azijata prema srebru, koje je u njihovoj kulturi gotovo jednako zlatu, bit će važan čimbenik rasta vrijednosti srebra u nadolazećim godinama. Kako ono bude dobivalo kupovnu moć, a s obzirom na brojnost u milijardama, rezultat će biti enormno povećanje potražnje za srebrom.

Srebro nije samo idealno u funkciji pravog novca, već ima i mnoga druga izuzetna svojstva koja ga čine nezamjenjivim u industriji i zdravstvu.

Dakle, srebro nije samo luksuzni metal kao što je to slučaj sa zlatom, već je i koristan u industriji metala, što znači da za njim postoji velika potražnja u porastu.

Današnjim svijetom ne upravlja nafta, nego struja. Učinkovito korištenje električne energije omogućuje baš srebro, jer ima najveću električnu vodljivost od svih materijala – čak veću od vodljivost od bakra.

Svi elektronični uređaji, računala, mobitel, ekrani, kao i automobili, trebaju srebro kako bi funkcionirali.

Potrošnja srebra u industrijske svrhe stoga iz godine u godinu raste. Veća potražnja prije nego kasnije dovodi do viših cijena. U slučaju srebra važno je znati da se ono nepovratno troši, jer metode recikliranja nisu isplative. Svo srebro koje se koristi u industriji stoga zauvijek nestaje. Godišnje to već iznosi 50% ukupne proizvodnje srebra. Oko 28% proizvodnje troši se na proizvodnju nakita. Samo oko 17% ostaje za ulaganje u srebrne poluge i srebrne kovanice. Dakle, srebra je sve manje, a ne sve više.

Istodobno, stručnjaci procjenjuju da će se zalihe srebra potrošiti već u sljedećem desetljeću!

Situacija je potpuno drugačija od one sa zlatom, kojega ima manje, ali ga vlasnici posebno pažljivo čuvaju. Procjenjuje se da je kroz povijest na ovaj ili onaj način izgubljeno samo do pet posto zlata koje je ikad iskopano.

Industrijska potrošnja srebra već sada predstavlja oko 50% ukupne potražnje za srebrom. Srebro ugrađeno u proizvode zauvijek je izgubljeno i više se ne pojavljuje na tržištu.

Pritom su rudnici koji vade samo srebro prava rijetkost, jer su tako bogate žile srebra iznimno rijetke. Samo 29% srebra dolazi iz rudnika srebra, jer je njegova koncentracija vrlo niska i čak se mjeri u promilima. Ostatak srebra iskopava se u rudnicima olova, bakra i cinka, gdje srebro ostaje kao nusproizvod.

Budući da je cijena zlata puno viša od cijene srebra, ljudi stječu dojam da zlata ima puno manje od srebra i da je to razlog više cijene zlata.

Ali istina je opet potpuno drugačija. Dobiveno zlato pažljivo se skladišti i stoga gotovo da nema gubitaka. Najveći dio srebra namijenjen je industrijskoj upotrebi i stoga je nepovratno izgubljen. Šokantna je spoznaja da danas u svijetu ima mnogo manje slobodnog srebra nego zlata (procjene su oko 7x).

Naravno, postoji mogućnost da se geološkim istraživanjima u budućnosti otkriju nove potencijalne rezerve, ali prije nego što se otkrije ovakva žila rude, moraju se obaviti sva istraživanja, pridobiti investitori i još važnije: dobiti dozvola za rad rudnika radi zaštite okoliša. Lako može proći deset i više godina prije nego što se zabije prva lopata. Srebro je kao prirodni metal vrlo rijetko, njegova koncentracija je izražena u promilima pa se najvećim dijelom dobiva prilikom iskopavanja drugih ruda.

Otkrivanje novog srebra bit će vrlo zahtjevan zadatak. Pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da ga ljudi iskopavaju tisućama godina i da su gotovo sve rezerve u gornjem sloju zemljine kore poznate i iscrpljene.

Ekološki prihvatljivi, obnovljivi izvori energije su prioritetni smjer većine zemalja kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša izgaranjem ugljena i korištenjem nafte. Solarne ćelije mnogo obećavaju u budućnosti, ali za maksimalnu učinkovitost apsolutno im je potrebno srebro.

U solarnim fotonaponskim (PV) ćelijama postoji srebrna pasta koja skuplja elektrone proizvedene kada sunčeva svjetlost pogodi ploču. Zbog svoje visoke vodljivosti, srebro maksimalno pretvara sunčevu svjetlost u električnu energiju. Proizvodnja solarnih ćelija naglo raste, a potražnja za srebrom samo iz njih dosegnut će dobar dio proizvodnje srebra.

Daljnja prednost i uporabna vrijednost srebra je što nudi najveću toplinsku vodljivost. Gdje god je potrebno prenijeti toplinu bez gubitaka, potrebno je koristiti srebro. Stoga se, među ostalim, koristi u proizvodnji zaštitne odjeće za astronaute, koji također moraju raditi u uvjetima blizu apsolutne nule, vrlo hladnih 273 Celzijeva stupnja.

Srebro nam čak omogućuje da se gledamo u ogledalo jer se koristi kao reflektirajući premaz zbog svoje najveće refleksije svjetlosti.

Nove tehnologije

Ovo su samo neka od tradicionalnih područja industrijske uporabe srebra. Nove tehnologije su već na putu, kojima je hitno potrebno srebro i to u sve većim količinama.

Širenje 5G mreže, koja je tek u počecima i omogućit će uspostavu Interneta stvari (IoT), potaknut će proizvodnju proizvoda poput poluvodičkih čipova, kabela, mikroelektromehaničkih sustava, raznih uređaja koji zahtijevaju rad Interneta; za sve to potrebna nam je najveća električna vodljivost i samim time – srebro.

Danas nam blagajnice u trgovini naplaćuju kupljenu robu skeniranjem barkoda zalijepljenog na proizvod. Za nekoliko godina, marš RFID čipova postat će uobičajena praksa. Ti će čipovi biti instalirani na svaki proizvod. Skupit ćete ih u torbu i s njima izaći iz trgovine. Nema blagajne. RFID čipovi emitiraju signal putem radio valova, a uz prethodnu prijavu kod trgovca kupovina će se automatski obračunati i naplatiti. S milijardama proizvoda diljem svijeta koji su sada opremljeni bar kodovima i nekoć RFID čipovima, potražnja za srebrom će još više porasti. Jer RFID čipovi apsolutno trebaju srebro za besprijekoran rad, jer ono ima najbolju električnu vodljivost.

Srebro je izuzetno fleksibilno. Može se prešati, valjati, razvlačiti u stvarno male, tanke i dugačke oblike. Osim u dizajnu nakita, ovakvim svojstvima neizostavan je i u izradi minijaturnih električnih uređaja. Na primjer, mobilni telefoni, dijelovi upravljačkih ploča automobila ili zrakoplova itd.

Upotreba srebra u zdravstvu bila je raširena i prepoznata prije pojave (i marketinga) antibiotika. Agresivnim marketingom antibiotika učinkovito i relativno pristupačno srebro gurnuto je u zaborav. Ali antibiotici su stvorili novi problem: bakterije su se prilagodile na njih, a neke mutirane bakterije više se ne mogu kontrolirati antibioticima. U tom trenutku zdravstvu ne preostaje ništa drugo nego ponovno posegnuti za srebrom.

Srebro su za dezinfekciju vode koristili još stari Grci i Rimljani. Voda se jednostavno ulijevala u srebrne posude i ostavljala stajati preko noći. Nano čestice srebra koje su ispuštene u vodu ubile su bakterije i viruse. Na to biste se mogli nasmiješiti i pomisliti na sva moguća znanstvena istraživanja koja bi bila potrebna da se potvrdi ovaj “mit” iz davnih vremena. Dopustite da vas utješim da ni danas ne postoji bolji način pročišćavanja vode od srebrnih filtera. Zbog toga su i ugrađeni u svemirsku stanicu.

Nano čestice srebra koje se koriste u tzv. koloidnom srebru dosljedno ubijaju sve bakterije i viruse. Protiv njih nemaju obrane, niti mogu mutirati i prilagoditi se srebru. Mutiranje bakterija zbog prekomjerne upotrebe antibiotika iznimno je hitan problem, jer se stvaraju varijante bakterija na koje antibiotici više nemaju nikakvog učinka. Tada liječnici pribjegavaju nano srebru, koje rješava ove super bakterije jednako učinkovito kao mali srebrni metak.

Srebro spašava život i ublažava bol

Također u liječenju infekcija i zacjeljivanju rana, posebno onih koje sporo zacjeljuju. I sam sam to iskusio kada je moja majka nekoliko mjeseci nakon teške operacije imala otvorenu upaljenu ranu na trbuhu. Tek kada su pokušali s terapijom srebrnim flasterima, upala u rani se smirila i rana je ubrzo bila suha i zacijelila.

Srebro ima toliko korisnih svojstava da se koristi u više od 1300 patenata. Bez srebra ne bismo imali više od 42.000 različitih proizvoda u obliku, funkciji ili učinkovitosti koje imamo danas.

Srebro (a ne zlato) je stoga bilo uobičajeni novac koji se naširoko koristio u svakodnevnom životu tijekom većeg dijela povijesti diljem svijeta.

Riječ novac također dolazi od rimskog naziva Denarius za novčić koji je bio izrađen od srebra. Koliko se ovaj srebrnjak snažno utisnuo u kolektivno pamćenje Europe i bliske Azije govori činjenica da se niz valuta naziva denar ili dinar. U nekim zemljama, primjerice u Sloveniji, to čak znači i sam novac.

Danas se srebro smatra relativno jeftinim plemenitim metalom u odnosu na zlato. Ali samo rijetki znaju da je stoljećima vrijednost srebra bila mnogo veća u odnosu na zlato.

Povijesni omjer između cijene zlata i srebra bio je 1 : 15. Dakle, za 1 gram zlata dobili ste 15 grama srebra.

Međutim, otkako se srebro više ne koristi kao sredstvo plaćanja, cijena srebra je počela naglo padati od 1873. godine. Srebro je najmanje u povijesti vrijedilo u usporedbi sa zlatom tek nedavno.

U ožujku 2020. godine 1 gram zlata bi vam donio 126 grama srebra.

Međutim, srebro nije obezvrijeđeno nego podcijenjeno. Prilikom razmišljanja o ulaganju u plemenite metale, velika većina ljudi prvo pomisli na zlato. Za investitore koji žele ući s investicijom koja ima veću šansu za rast, srebro je tim zanimljivije.

Tijekom posljednje velike krize, kilogram zlata koštao je 43 510 eura, u kolovozu 2012. godine.

Kada je u srpnju 2020. godine izbila nova kriza, cijena zlata skočila je na 55 000 eura za kilogram. Cijena zlata je, dakle, već premašila vrhunac iz 2012. godine.

Kad je srebro u pitanju, taj efekt slijedi s odgodom.

Tako je u ožujku 2011. godine cijena za kilogram srebra bila 1 026 eura.

U siječnju 2021. godine cijena za kilogram srebra rasla je do najviše 759 eura.

Već sam ovaj podatak pokazuje da srebro još nije doseglo svoj vrhunac iz prošle krize. S obzirom da se smatra mlađim bratom zlata, od srebra se može očekivati pomak prema vrhu, ako ne i više.

Cijena srebra mnogo je nestabilnija od cijene zlata. To znači da raste mnogo brže i također puno brže pada u odnosu na kretanje cijene zlata.

Zbog toga, s rastom cijene unce zlata možemo očekivati i rast cijene srebra od 3x do čak 13x.

Za stvarnu precijenjenost/podcijenjenost srebra najbolje je stoga pratiti omjer cijene zlata i srebra.

Tijekom proteklih stotinjak godina omjer cijene zlata i srebra stalno se dinamički mijenjao. Ovo također pruža priliku za dodatnu zaradu u obliku dobivanja dodatne količine jedne ili druge količine plemenitog metala prilikom zamjene po povoljnom omjeru.

Najniži omjer u to vrijeme dogodio se 1980. godine tijekom velike manipulacije braće Hunt, kada je jedan gram zlata vrijedio kao 15 grama srebra.

Do 1991. godine omjer je skočio na 1:91, što znači da je gram zlata već vrijedio 91 gram srebra. I ponovno je pala na 1:32 u 2011. godini, što znači da je cijena srebra toliko porasla da je gram zlata vrijedio samo 32 grama srebra.

Potom je razvojem događaja 2020. godine uslijedio šok, kada je u ožujku te godine gram zlata vrijedio izvanrednih 121 gram srebra.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, omjer je bio otprilike 1:70.

Okvirne smjernice za prodaju ili kupnju zlata i srebra pokazuju sljedeći odnos.

Srebro se smatra podcijenjenim u omjeru 1:80

Na 1:40 omjer je uravnotežen.

Ispod 1:20, srebro je precijenjeno.

Cijena srebra i zlata, izražena u valutama, prirodno značajno raste u razdobljima ekonomske i financijske krize. Tada ljudi shvaćaju da papirni novac ubrzano gubi vrijednost i vraćaju se pravom, prirodnom novcu koji čuva vrijednost. U krizi, zbog ovog svojstva, cijena zlata, a posebno srebra, naglo raste.

Što se može dogoditi u budućnosti s cijenom srebra izraženom u dolarima (pa posljedično i eurima)?

Kada je FED, središnja banka SAD-a, u recesiji 2008.-2009. godine, iz ničega “količinski oslobodila” odnosno stvorila 1200 milijardi dolara, tada je cijena srebra u tri godine porasla 4,4 puta.

U kriznoj situaciji 2020.-2021. godine, FED je otpočetka kvantitativno pustio novih dobrih 4,190 milijardi dolara. Svaki mjesec doda se nekoliko stotina novih milijardi. U stvari, u jednoj godini, FED je prikupio 35% svih dolara koji su postojali u bilo kojem trenutku u povijesti. Početkom 2022. godine ta se brojka već popela na 8000 novih milijardi dolara!

Ovakav financijski eksperiment povijest ne pamti. Ali povijest nas uči da svaki novčić ima dvije strane. A druga strana ogromnog povećanja dostupnosti novca je inflacija. Što je veći rast novca, veća će biti i inflacija.

Visoka inflacija, međutim, uništava štednju ljudi. U takvim godinama zlato, a posebno srebro, koje je korisnije u svakodnevnom životu, predstavljaju zaštitu od pada vrijednosti novca.

Istovremeno, vrijednost skače gore. Tako je tijekom krize 1930-ih jedan srebrnjak, koji danas vrijedi možda 30 eura, mogao prehranjivati cijelu obitelj cijeli tjedan.

Država i srebro

Država tretira srebro kao industrijski metal u porezne svrhe jer se velik dio njegove proizvodnje koristi u raznim proizvodima. Dakle, nabava srebra oporezuje se porezom na dodanu vrijednost od 22%.

Ali postoji način da kupite srebro bez plaćanja PDV-a. To možete učiniti kupnjom i skladištenjem srebra u bescarinskoj zoni u pouzdanoj zemlji poput Švicarske. Naravno, morate to učiniti na ispravan i siguran način koji osigurava da stvarno posjedujete srebrne ili zlatne poluge.

Za više ažurnijih informacija i uputa, prijavite se za webinar o zlatu i srebru.

All calculations and results in the techniques described in the book are examples and are not a guarantee of future results or for all users. Author Martin Korošec, official representatives of the publisher and the company are not financial advisors, stockbrokers or registered investment advisors. All types of investments or named companies or financial instruments are presented for educational purposes only and not for the purpose of recommending a purchase. Consult your chosen licensed advisor before investing.